Anesteziologija - Neurospine

Bol – medicinski problem koji može imati velike posljedice na tjelesno i mentalno zdravlje

Bol je iznimno složen, slabo razumljiv medicinski problem koji može imati velike posljedice na tjelesno i mentalno zdravlje i sposobnost funkcioniranja na poslu, kod kuće i u svakodnevnim društvenim interakcijama. Ona je neugodno kako fizičko tako i emocionalno iskustava i najčešći je simptom zbog kojeg bolesnik traži pomoć liječnika.
Bol može biti akutna (novonastala) i kroničnu (duže vrijeme prisutna bol).
Akutna bol se javlja kod upalnih bolesti ili povreda. Ukoliko se ne uspije suzbiti bol postaje kronična.
Kronična bol ima dugotrajan tijek. Bolesniku s jakom kroničnom boli, pun i aktivan život može se činiti kao nemoguća misija. Nikada ne treba odustati jer liječenje boli treba i može pružiti značajno olakšanje.
Osnovni cilj jest bol značajno smanjiti jer kod bolnih sindroma kronična bol razvija se tijekom niza godina i ugrožava bolesnikovo fizičko ali i psihičko zdravlje.
Ponekad dijagnostički postupci ne mogu naći njezin osnovni uzrok pa ju liječimo simptomatski. Veliki problem predstavlja i psihološke nadogradnja. Tada kronična bol postaje svakodnevna sastavnica životu i utječe na sve što bolesnik čini te na bolesnikove socijalne odnose.

Za bolesnika je iznimno važan intenzitet ili jačina boli koja ga više ili manje ograničava u svakodnevnim aktivnostima. Kako je bol individualan fenomen, procjena jačine boli postiže se s različitim skalama jačine koje će biti dobar putokaz u terapiji.

Opseg pomoći uz farmakološki tretman može uključiti ne farmakološki pristup te komplementarne i alternativne terapije kao što su akupunktura, akumpresura, masaža.
Strategije pristupa za ublažavanje i kontrolu boli uvijek je individualizirana i prilagođena specifičnim potrebama, okolnostima i preferencijama.

Anesteziologija je grana medicine koja se bavi uklanjanjem boli i/ili svijesti za vrijeme dijagnostičkog ili terapijskog postupka te perioperacijskim liječnjem bolesnika što uključuje i preoperacijsku pripremu te postoperacijsko praćenje.

1. Ambulanta za bol

Ambulanta za liječenje boli bavi se akutnim i kroničnim bolnim problemima kroz sveobuhvatan i cjelovit pristup. Fokus je liječiti bolesnika rješavajući svaki njegov problem koji uzrokuje bol i nesposobnost kvalitetnog življenja.
Ambulanta za liječenje boli provodi zdravstvenu skrb koja se fokusira na kontrolu kronične boli kroz multidisciplinarni i multimodalni pristup gdje tim liječnika različitih specijalnosti kombinira raznolike strategije kako bi ublažili bol. Da bi pružili napredne i trenutno dostupne učinkovite mogućnosti liječenja, kombinira se stručnost interdisciplinarnog tima liječnika osposobljenih za liječenje kronične boli. Tim uključuje anesteziologe, neurologe, kirurge, terapeute i medicinske sestre, koji u zajedničkom radu pokušavaju odgovoriti na specifični bolni sindrom dizajnirajući plan liječenja posebno prilagođen potrebama samog bolesnika.

Opseg pomoći uz farmakološki tretman može uključiti ne farmakološki pristup te komplementarne i alternativne terapije kao što su akupunktura, akumpresura, masaža.
Strategije pristupa za ublažavanje i kontrolu boli uvijek je individualizirana i prilagođena specifičnim potrebama, okolnostima i preferencijama.
Ovisno o uzroku boli, tretmani mogu uključivati jedan ili više analgetika.
Lijekovi za bol mogu uključivati:

• Paracetamol rješava boli manje jakosti i ponekad se kombinira s drugim analgeticima.
• Nesteroidne protuupalne lijekove (NSAID). Dostupni su preko recepta ili bezreceptno – a koriste se za liječenje boli i upale.
• Kortikosteroidi su dostupni samo na recept a koriste se kod težih upalnih stanja.
• Opioidni lijekovi protiv boli često se propisuju kratkotrajno za akutnu bol ili bol u karcinoma kroz duže vrijeme.
• Antidepresivi su izvorno dizajnirani za liječenje depresije, no ti lijekovi mogu biti korisni za ublažavanje određenih vrsta boli. Antidepresivi također mogu poticati spavanje koje je slabije kada bolesnik pati u boli.

Često sami lijekovi nisu dovoljni za kronične boli stoga se učinkovito suzbijanje boli postiže u kombinaciji s drugim tretmanima što uključuje:

Injekcije lokalnog anestetika, ponekad kombinirane s kortikosteroidom, može se ubrizgavati oko korijena živaca ili u mišiće i zglobove za ublažavanje iritacije, otoka i grčenja mišića.
Blokovi živaca. Ako grupa živaca, nazvana ganglij ili pleksus, uzrokuje bol u određenom organu ili djelu tijela, injekcije s lokalnim anestetikom mogu biti korisne za blokiranje boli na tompodručju.
Fizikalna terapija. Liječnik specijalist rehabilitacije može propisati posebno prilagođeni program vježbanja za povećanje funkcionalne sposobnosti ili smanjenje boli. Druge opcije fizikalne terapije mogu uključivati hidro – masažu, ultrazvuk i masažu dubokih mišića.

Električna stimulacija. Najčešći oblik električne stimulacije koji se koristi u liječenju boli je transkutana električna stimulacij živca (TENS), tehnika koja koristi malu napravu s akumulatorom za stimuliranje živčanih vlakana kroz kožu. Ostali implantati za kontrolu boli koriste lijek, toplinu ili kemikalije.

Akupunktura uključuje stimulaciju specifičnih točaka na površini tijela (koži) putem tankih minimalno osjetljivih iglica u svrhu ublažavanja boli.

Psihološka podrška i savjetovanje. Iako je bol fizički osjećaj, mnogi ljudi u boli osjećaju se emocionalno loše s osjećajem bijesa, tuge i beznađa. Suočavanje s nepopustljivom boli može utjecati na sposobnost za posao, održavanja doma, zadovoljavanja obiteljskih obveza i povezivanju s prijateljima i članovima obitelji.

Tehnike opuštanja uz stručnjake za mentalno zdravlje mogu podučiti tehnikama samopomoći kao što su trening opuštanja ili „biofeedback“ kako bi se smanjio stres i ublažila bol.

Kirurgija. Iako je ponekad kirurški zahvat indiciran za ublažavanje bola, često je posljednji izbor.

Cilj nam je pomoći smanjiti bol i patnje, kako bi se bolesnik vratio na maksimalnu razinu željenog funkcioniranja, neovisnosti i kvalitete života.

2. Prijeoperacijski pregled i mišljenje anesteziologa

Ukoliko se u tijeku postupka pripreme za operaciju, važan dio te pripreme je Vaš susret s anesteziologom koji će Vas sigurno zanimati.
Osnovna uloga anesteziologa posvećena je Vama da bezbolno i sigurno podnesete operaciju, ali isto tako da Vas pripremi za operaciju te brine o Vama u poslijeoperacijskom razdoblju.
Vaš prvi susret s anesteziologom je prilikom preoperacijskog pregleda u anesteziološkoj ambulanti. Anestezija i operacija utječu na Vaš cijeli organizam, ne samo na organ koji se operira. Stoga je važno da anesteziolog zna što više o Vašem zdravlju. Važno je da iskreno odgovorite na pitanja o prijašnjim i sadašnjim bolestima, uzimanju lijekova, alergijama, navikama (pušenje, uzimanje alkohola, stimulativnih i opojnih sredstava). Poželjno bi bilo da prije operacije prestanete pušiti. Anesteziolog postavlja pitanja da bi odabrao najbolji način anestezije za Vas i kako bi se što bolje pripremio za eventualne komplikacije koje su u vezi s Vašim zdravstvenim stanjem.
Ukoliko ne možete zapamtiti imena lijekova koje uzimate, ponesite pakiranje lijeka. Također ponesite medicinsku dokumentaciju o ranijim operacijama i bolestima. Prilikom susreta anesteziolog će Vam objasniti mogućnost izbora anestezija, prednosti i rizike pojedinog načina anestezije, te odlučiti da li su potrebne dodatne laboratorijske pretrage, specijalističke konzultacije i promjene u terapiji koju uzimate zbog Vaših kroničnih bolesti. Cilj ove pripreme je da operaciji pristupite u što je moguće boljem stanju zdravlja kako bi se što više smanjio rizik operacije i anestezije. Prilikom ovog pregleda slobodno i bez straha postavljajte pitanja ukoliko Vam nešto nije jasno.
Prilikom dolaska u anesteziološku ambulantu na preoperativni pregled potrebno je donijeti:
• laboratorijske nalaze ne starije od mjesec dana: kompletna krvna slika, natrij, kalij, ureja, kreatinin, šećer, jetrene probe, koagulogram
• dokumentiranu krvnu grupu
• EKG nalaz ne stariji od mjesec dana
• RTG sliku srca i pluća ne stariju od šest mjeseci (iznimno: ne treba za djecu i inače zdrave mlađe osobe)
• medicinsku dokumentaciju vezanu uz operacijski zahvat za koji se priprema
• prijašnju medicinsku dokumentaciju

Ukoliko nemate laboratorijske nalaze, EKG nalaz, RTG sliku srca i pluća ili su potrebne pretrage novijeg datuma iste možete učiniti u poliklinici Neurospine.