Kako Vam možemo pomoći?
Ovdje možete pronaći neke od upita koje nam najčešće upućujete.
Djelatnosti
Neurokirurgija
Mogu li kod vas rezervirati spinalni operacijski zahvat?
Minimalno invazivna mikrodiskektomija – se naziva uklanjanje žutog ligementa (ligamentum flavum), te određenog dijela kranijalne i kaudalne lamine kralježaka. upotrebom operacijskog mikroskopa uz minimalnu retrakciju mišićnog tkiva. Predstavlja tzv. zlatni standard među operacijama hernijacija intervertebralnog diska.
Upotrebljava se interlaminarni ili ekstraforaminalni pristup s obzirom na lokalizaciju hernijacije intervertebralnog diska
Minimalno invazivna mikrodiskektomija upotrebom sustava tubularnih retraktora (Met-Rx)
Koristi se kod hernijacija (protruzija, esktruzija) intervertebralnog diska upotrebom sustava tubularnih retraktora koji razmičnu mišićna vlakna ne oštećujući ih. Kroz tubularni retractor zatim se upotrebom operacijskog mikroskopa izvodi mikrodiskektomija.
Selektivna endoskopska diskektomija (SED)
Selektivna endoskopska diskektomija (SED) se temelji na upotrebi posebno dizajniranih endoskopa koji omogućavaju iznimno dobre mogućnosti vizualizacije, a kao prednost imaju ciljano uklanjanje uzroka boli uz očuvanje preostalog zdravog dijela diska. Pristup endoskopom u spinalni kanal može biti transforaminalni (posterolateralni) ili interlaminarni.
Interlaminektomija
Koristi se kod hernijacija (protruzija, esktruzija) intervertebralnog diska, te relativne stenoze (suženja) spinalnog kanala, te uključuje uklanjanje žutog ligementa (ligamentum flavum), te određenog dijela kranijalne i kaudalne lamine kralježaka.
Laminektomija
Laminektomija označuje uklanjanje stražnjega dijela kralješka (processus spinosus, arcus vertebrae, ligamenta flava). Najčešće indikacije za laminektomiju su stenoza spinalnoga kanala, te tumorska tvorba u spinalnom kanalu.
Hemilaminektomija
Hemilaminektomija označuje uklanjanje lamine kralješka s jedne strane.
Foraminotomija
Foraminotomija je dekompresija kanala kroz koji prolazi korijen spinalnog živca.
Prednja cervikalna diskektomija
Prednja cervikalna diskektomija je jedan od najčešće korištenih pristupa u slučaju hernijacije cervikalnog intervertebralnog diska. Koristi se uz ugradnju intervertebralnog implantata i, u slučaju potrebe, i instrumentaciju. Preparacijom slojeva na vratu pristupa se na prednju stranu vratne kralješnice u razini hernijacije vratnog intervertebralnog diska. Odstranjuje se intervertebralni disk uz dekompresiju kralješnične moždine i korijenova vratnih živaca, te se ugrađuje intervertebralni implantat, te u slučaju potrebe i instrumentacija.
Spinalna fuzija i stabilizacija
Spinalna fuzija sa stabilizacijom, ili bez stabilizacije, indicirana je u slučajevima nestabilnosti kralješnice. Najčešći uzrok nestabilnosti je spondilolisteza. Danas su na raspolaganju brojni instrumentacijski sustavi koji se mogu primijeniti prednjim i stražnjim pristupom.
Što su to minimalno invazivne terapijske intervencije?
Liječenje minimalno invazivnim terapijskim interevencijama provodi se ambulatno, bez potrebe za hospitalizacijom i uz ubrzani povratak na svakodnevne aktivnosti. Minimalno invazivne terapijske intervencije uključuju:
Epiduralne steroidne injekcije (ESI) – koriste se u liječenju bolova u području kralješnice i ekstremitetima. Pod kontrolom RTG uređaja pristupa se u epiduralni prostor, točnije u neposrednu blizinu neuralnih struktura (duralne vreće i izlazišta spinalnih korijenova), te se aplicira anestetik koji ima terapijsko djelovanje s ciljem smanjenja bolova.
Transforaminalne epiduralne steroidne injekcije (TFESI) – koriste se u liječenju bolova u ekstremitetima. Pod kontrolom RTG uređaja pristupa se u otvor kroz koji spinalni živac izlazi iz spinalnog (vertebralnog) kanala, te se aplicira anestetik koji ima terapijsko djelovanje s ciljem smanjenja bolova.
Perkutana laserska dekompresija diska (PLDD) – koristi se kod centralno smještenih hernijacija interverterbralnih diskova uz posljedične bolove u kralješnici i oba ekstremiteta. Pod kontrolom RTG uređaja uvodi se igla vodilica u intervertebralni disk te kroz uvedenu iglu vodilicu postavi laserska nit putem koje se u intervertebralni disk provodi energija lasera koja za cilj ima evaporaciju (isušenje) intervertebralnog diska. Cilj opisanog zahvata je povlačenje izbočenog centralnog dijela intervertebralnog diska s posljedičnim smanjenjem bolova.
*Intraoperacijska slika tijekom perkutane laserske dekompresije diska (PLDD)
Za vrijeme minimalno invazivnih terapijskih intervencija prisutan je anesteziolog koji će primijeniti metode anestezije pod nazivom sedacija.
Sedacija koja se upotrebljava je tzv. svjesna sedacija (blaga sedacija) To je medicinski kontrolirano stanje umanjene svijesti kod kojeg:
1) su očuvani zaštitni refleksi gutanja i kašljanja;
2) pacijent može neovisno i kontinuirano održavati prohodnost dišnih puteva; 3) pacijent može adekvatno odgovoriti na verbalnu zapovijed.
Ortopedija
Zašto odabrati ugradnju umjetnog zgloba koljena?
Operacija ugradnje umjetnog zgloba koljena obično je potrebna u slučaju kad je zglob koljena istrošen ili oštećen do te mjere da je pokretljivost smanjena, a pacijent osjeća bol čak i prilikom odmaranja.
Najčešći razlog za ugradnju umjetnog zgloba koljena je artroza. Druge bolesti koje mogu prouzročiti oštećenje zgloba koljena su:
- reumatoidni artritis
- hemofilija
- giht
- bolesti koje prouzrokuju abnormalni rast kostiju (displaziju kostiju)
- odumiranje kosti koljena zbog problema dotoka krvi (avaskularna nekroza ).
- prijelom koljena te posttraumatska artroza
- deformitet koljena praćen bolovima i propadanjem hrskavice.
Kome se preporuča ugradnja umjetnog zgloba koljena?
Ugradnja umjetnog zgloba koljena je velika operacija , koja se preporuča samo ako se drugim oblicima liječenja, kao što je fizikalna terapija ili intrartikularnim aplikacijama ne može postići ublažavanje boli ili poboljšanje pokretljivosti.
Može vam se preporučiti operacija ugradnje umjetnog zgloba koljena ako :
- imate jake bolove, otok ili ukočenost zgloba koljena, uz smanjenu pokretljivost.
- bol u koljenu je toliko jaka, da vam je kvaliteta života i spavanja narušena.
- otežano ili onemogućeno vršenje svakodnevnih radnji, kao što su kupovina ili izlazak iz kade.
- deprimirani ste zbog bolova ili nepokretljivosti
- ne možete raditi ili održavati normalni društveni život.
Također morate biti u dobroj formi da izdržite kako samu operaciju, tako i naknadnu rehabilitaciju.
Kada je potrebno ugraditi umjetni zglob kuka?
Operacija ugradnje umjetnog kuka obično je potrebna u slučaju kad je zglob kuka istrošen ili oštećen do te mjere da je pokretljivost smanjena, a pacijent osjeća bol čak i za vrijeme odmaranja.
Najčešći razlog za ugradnju umjetnog zgloba kuka je artroza. Druge bolesti koje mogu prouzročiti oštećenje zgloba kuka su:
- reumatoidni artritis
- odumiranje kosti koljena zbog problema dotoka krvi (avaskularna nekroza glave bedrene kosti)
- fraktura (prijelom) vrata bedrene kosti
- septički artritis
- ankilozantni spondilitis
- bolesti koje uzrokuju abnormalni rast kostiju (displaziju kostiju)
Kome se preporuča ugradnja umjetnog zgloba kuka?
Ugradnja umjetnog kuka je velika operacija, koja se preporuča samo ako se drugim oblicima liječenja, kao što je fizikalna terapija ili intraartikularnim aplikacijama nije postiglo ublažavanje boli ili poboljšanje pokretljivosti.
Može vam se preporučiti operacija ugradnje umjetnog zgloba kuka ako :
- imate jake bolove, otok ili ukočenost kuka, uz smanjenu pokretljivost
- bol u kuku je toliko jaka, da vam je kvaliteta života i spavanja narušena
- otežano ili onemogućeno vršenje svakodnevnih radnji, kao što su kupovina ili izlazak iz kade
- ne možete raditi ili održavati normalni društveni život
Također morate biti u dobroj formi da izdržite kako samu operaciju, tako i naknadnu rehabilitaciju.
Kako se izvodi operacija ugradnje umjetnog zgloba kuka?
Operacija kuka se izvodi pod općom anestezijom (pacijent spava za vrijeme operacije) ili epiduralnom anestezijom (donji dio tijela se ne osjeća). Kirurg načini rez u kuku, odstrani oštećeni zglob kuka i zamijeni ga umjetnim zglobom, koji je napravljen od metalne legure, najčešće titanijske ili, u nekim slučajevima, keramike. Operacija obično traje oko 60-90 minuta.
Kad se preporuča artroskopija ramena?
Liječnik će preporučiti artroskopiju ramena kod upornih bolova, koji ne reagiraju na konvencionalne metode. Konvencionalno liječenje sastoji se od odmaranja, fizikalne terapije, i lijekova odnosno injekcija sa protuupalnim djelovanjem. Upala je normalna rekcija tijela na ozljedu ili bolest. Kod ozlijeđenog ili bolesnog ramena upala izaziva oticanje, bolove i ukočenost.
Većinu problema s ramenom izazivaju ozljede, pretjerano korištenje, i istrošenost povezana s dobi pacijenta. Artroskopija ramena može ublažiti bolne tegobe povezane s različitim problemima koji oštećuju tetive rotatorne manžete, labrum, zglobnu hrskavicu i drugo meko tkivo oko zgloba.
Uobičajeni artroskopski postupci su:
- popravljanje rotatorne manžete
- odstranjivanje osteofita
- odstranjivanje ili popravljanje labruma
- popravljanje ligamenata
- odstranjivanje upaljenog tkiva ili odlomljene hrskavice
- zahvati popravljanja kod opetovanih iščašenja ramena
Nešto rijeđi zahvati kao što je otpuštanje živca, popravci kod fraktura i ekscizija ciste također se mogu vršiti artroskopski.
Neki kirurški zahvati, kao npr. ugradnja umjetnog zgloba ramena još uvijek zahtijevaju otvorenu operaciju i veći operacijski rez.
Čukljevi se ne mogu uvijek spriječiti?
Uzrok čukljeva je nepoznat. Ne zna se da li ih možete ikako spriječiti.
Možda će pomoći ako:
a. pazite da cipele budu udobne i da prsti imaju dovoljno mjesta
b. izbjegavate visoke pete i špičastu obuću
Kada se koristi artroskopija?
Artroskopija se može koristiti prilikom smetnji kao što su uporni bolovi u nekom zglobu, oteklina, ukočenost, a snimanjem nije moguće otkriti uzrok.
Artroskopija se može koristiti u svrhu procjene stupnja oštećenja zgloba, uslijed povrede, kao npr. kod sportskih povreda ili drugih uzroka koji mogu dovesti do oštećenja zglobova, npr. artroze.
